Odgoda predaje zbog teške bolesti: Koji su medicinski dokazi važni

Dvije alternative predviđa § 25 Abs. 1 Z 1 EU-JZG: nesposobnost za transport i ozbiljne razloge za pretpostavku da bi predaja mogla ugroziti život ili tjelesnu sigurnost. Odgovor na ta pitanja sama teška dijagnoza ne daje. Veza s planiranom predajom, primjerice putovanjem, letom ili prekidom nužnog liječenja, važna je. Odluku donosi sud na zahtjev pogođene osobe ili tužilaštva, kao i po službenoj dužnosti. Zdravstvena opasnost koja je novonastala ili je tek sada potkrijepljena dokazima pravno je važna i nakon odobrenja predaje.

Aktuelno zdravstveno stanje, potrebno liječenje i rizik planirane predaje opisuje koristan medicinski nalaz. Specijalistički nalazi, otpusna pisma i aktuelni plan uzimanja lijekova mogu pomoći. Ljekarska procjena treba objasniti mogućnost transporta, kakva pratnja ili zdravstvena zaštita bi bila potrebna te kakve bi posljedice imao prekid terapije. Trajanje prepreke treba navesti ako je medicinski moguće procijeniti. Navedeno predstavlja smjernice za dokazivanje, a ne zakonom propisanu listu obrazaca. O odgodi odlučuje sud, dok ljekarska potvrda ne zamjenjuje njegovu odluku.

Branilac treba nadležnom austrijskom sudu dostaviti zahtjev za odgodu koji sadrži broj predmeta, državu izdavanja naloga i poznati termin predaje. Konkretni razlog prema § 25 Abs. 1 Z 1 EU-JZG mora biti objašnjen u zahtjevu i povezan s odgovarajućim dokazima. Dodatni pregled ili vještačenje mogu biti potrebni ako nedostaju ključni medicinski podaci. Brza sudska odluka i obavještavanje organa koji izvršavaju transport treba se tražiti kada se transport približava. Zaustavljanje transporta ne garantuje samo podnošenje zahtjeva. Porodica može prikupiti dokumentaciju i kontakte ljekara, dok se opsežni zdravstveni podaci trebaju slati dogovorenim sigurnim putem.

§ 18 Abs. 2 EU-JZG u vezi s § 29 ARHG primjenjuje se na pritvor radi predaje. Iako bolest i trajanje odgode mogu biti važni za opravdanost daljnjeg pritvora, posebna provjera pritvora je ipak potrebna. Svrha pritvora, srazmjernost, moguće blaže mjere i osigurano liječenje su važni. Pravila o puštanju na slobodu ako osoba nije preuzeta, uz izuzetke i dodatne dogovore o terminu, sadrži § 24 Abs. 3 EU-JZG. Zato pravo na puštanje ne stvaraju niti protek kalendarskog datuma niti sama odgoda. Odluke, dogovorene termine i konkretan osnov pritvora mora zajedno provjeriti branilac.

U predmetu C-699/21, E. D. L., Sud pravde Evropske unije je 18. aprila 2023. definisao granice predaje u slučajevima teške bolesti, pri čemu sama hronična bolest ne opravdava odbijanje. Predaja se mora obustaviti ako postoje ozbiljni i dokazani razlozi za stvarnu opasnost od znatnog skraćenja očekivanog životnog vijeka ili brzog, ozbiljnog i nepovratnog pogoršanja zdravlja. Pravosudni organ izvršenja mora zatražiti informacije o liječenju, uslovima postupka i mogućim prilagodbama u državi izdavanja naloga. Izvršenje se mora odbiti ako sveobuhvatna provjera pokaže da se opasnost ne može otkloniti u razumnom roku. Taj visoki prag zaštite osnovnih prava razlikuje se od privremene odgode prema § 25 EU-JZG.

Za prevazilaženje konkretne prepreke služi odgoda zbog bolesti. U zakonskom okviru predaja se može nastaviti kada razlozi odgode prestanu, pri čemu § 25 Abs. 2 EU-JZG pod svojim uslovima upućuje na § 24 EU-JZG. Zato treba ponovo procijeniti aktuelne nalaze, daljnje liječenje i eventualni transport uz medicinsku pratnju. Dogovor o novom datumu predaje zahtijeva i presuda Suda pravde EU ako odgovarajući uslovi u državi prijema otklone ozbiljnu opasnost u razumnom roku. Prema individualnim potrebama liječenja mora se provjeriti općenito obećanje zdravstvene zaštite. Presudni ostaju konkretne informacije i aktuelno zdravstveno stanje.